Automafija u Sarajevu: Dobro organizovani, imaju bolju opremu i veće znanje od policije
Tokom prošle godine na području Kantona Sarajevo ukradeno je ukupno 825 automobila. Prema godišnjem izvještaju MUP-a KS u toku 2014. godine od ukupnog broja ukradenih automobila na području Kantona pronađena su i vraćena 222 vozila. MUP Kantona Sarajevo vratio je 75 vozila, MUP RS-a 44, drugi MUP-ovi 25, uz novčanu nadoknadu četiri, a 74 vozila vlasnici su sami pronašli.
U Sarajevu su na udaru kriminalaca najčešće naselja Grbavica i Dobrinja. Ponajviše zbog blizine linije razgraničenja između Federacije BiH i Republike Srpske. Kako se često može čuti u glavom gradu BiH, kriminalci iz Republike Srpske automobile, primjerice, kradu na Grbavici (Federacija BiH), preko naselja Vraca ga prevezu u Istočno Sarajevo (Republika Srpska), a otud mu se gubi svaki trag ili kriminalci od vlasnika traže “otkup”.
Vlasnici ukradenih vozila nerijetko pokušavaju vratiti vozilo sistemom takozvanog otkupa, ali praksa pokazuje da su neki od njih, zbog nesaradnje sa policijom, ostali ne samo bez auta već i bez novca, te tako postali dvostruki gubitnici.
Ulazak ukradenih automobila u legalne tokove je veoma jednostavan jer službenici koji registriraju vozila nemaju načina da provjere da li je dokumentacija koja se daje validna ili krivotvorena odnosno da provjeravaju brojeve šasija na vozilima i slično.
Kazne za kradljivce automobila minimalne
Policija kontinuirano radi na dokumentovanju krivičnih djela organiziranih kriminalnih grupa. No, te istrage često i dugo traju, a jednom okončane ne bivaju adekvatno kažnjene. Tako se kradljivci automobila ponovo nađu na slobodi.
Kazne za kradljivce automobila su minimalne i kada im se dokaže krivica. Naime, iako se za organizirani kriminal može dobiti dugotrajna kazna zatvora, to se kod nas još nije desilo. S druge strane, kazna za pojedinačne krađe automobila koja se može izreći kreće se od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Najviša zatvorska kazna izrečena u BiH u oblasti autokriminala je 11 godina
Pripadnici Odjeljenja za opći kriminal, operativnog tima za vozila MUP-a Kantona Sarajevo su u saradnji sa drugim policijskim agencijama i nadležnim Tužilaštvima, sproveli nekoliko akcija kodnih naziva Kum, Kamen, Maxi, Trebević, kao i niz drugih akcija lokalnog karaktera, a koje su rezultirale hapšenjem 120 osumnjičenih osoba od čega su najveći broj izvršioci krađa, članovi organizovanih grupa, odnosno povratnici u izvršenju ove vrste krivičnih djela.
Sud BiH je nakon policijske akcije ˝Kamen˝ 2011. godine potvrdio optužnicu protiv 22-člane skupine kradljivaca automobila predvođene Šemsudinom Hodžićem iz Sarajeva. Riječ je o jednoj od najvećih skupina u BiH koja je djelovala od Sarajeva preko Mostara i Gruda, do Zvornika i Srbije, gdje su završavala skupocjena vozila.
Prema optužnici, šefovi grupe su Šemsudin Hodžić zvani Švabo i Enis Mandal zvani Pajser, koji su navodno posjedovali opremu za krađu vozila, a treći organizator je Zoran Jokić iz Zvornika, koji je, naime, vodio skupinu za krađu vozila i njihovo prebacivanje u Srbiju.
Pa je tako npr. vozilo ukradeno u Sarajevu i Mostaru dobivalo papire, brojeve šasija i registarske oznake jedne od zemalja zapadne Europe. Za osiguravanje listinga automobila uvezenih iz Njemačke bio je zadužen radnik sarajevske autokuće ASA auto. Skupina je podatke o uvezenim vozilima prekucavala na krivotvorenu dokumentaciju, čime su pravili automobile “blizance”. Ukradeno je vozilo dobivalo isti broj šasije kao i uvezeno. Špediteri bi poslije prikazali kroz papire da se radilo o “legalnom uvozu”.
U ovom predmetu Šemsudin Hodžić je proglašen krivim za organizovani kriminal u vezi sa kaznenim djelima - teška krađa i prikrivanje, te je osuđen na 11 godina zatvora.
Ova kazna je do sada najviša zatvorska kazna izrečena u BiH u oblasti autokriminala.
2013. godine uhapšen je Nijaz Nisko Karkelja, Predrag Peđa Spajić i Danilo Cicović u akciji kodnog naziva "Trebević", nakon čega im je određen jednomjesečni pritvor. Sud je odredio pritvor zbog postojanja naročitih okolnosti koje opravdavaju bojazan da će osumnjičeni ponoviti ili dovršiti krivično djelo, a akcija je usmjerena na suzbijanje autokriminala u našoj zemlji.
U međuvremenu im je pritvor ukinut i izrečene su mjere zabrane. Mjere koje su im na prijedlog Tužilaštva BiH izrečene su zabrane putovanja, sastajanja sa osumnjičenim u ovom krivičnom postupku, te javljanje određenom državnom organu jednom sedmično.
Nijaz Nisko Karkelja nije direktni izvršilac krađa automobila ističu iz Odjeljenja za imovinske delikte MUP-a Kantona Sarajevo.
On je zapravo prilikom krađe automobila imao ulogu posrednika koji bi zarađivao tako što bi preko njega vlasnici automobila dolazili do svojih vozila, zato su određene mjere zabrane.
Otkrio kako se koristi oprema za krađu automobila pa oslobođen kazne
Zanimljiv je i primjer Gorana Pećaranina iz Beograda, elektroinžinjera koji je priznao povezanost s automafijom i učešće u čak 43 krivična djela. Tužilaštvo BiH je tražilo da on bude oslobođen izdržavanja kazne jer je istražiteljima otkrio na koji način se koristi oprema za krađu skupocjenih automobila, a što je policiji, do sada, bila velika nepoznanica. Ovaj primjer najbolje ilustrira razlike u opremljenosti policije i kriminalaca.
