BiH: Vozači mrtvi pijani sjedaju za upravljač
Za 19 je alkotestiranjem utvrđeno da su tokom vožnje u organizmu imali preko jednog promila alkohola u krvi. U mjestu Bušletić kod Doboja, zbog vožnje u pijanom stanju uhapšen je D. M. koji se kretao regionalnim putem i kod koga je alkotestiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu od 2,04 gr/kg.
Rekorder iz Foče
Najveća koncentracija alkohola u organizmu odnosno 2,68 promila alkohola u krvi ovoga vikenda utvrđena je kod vozača S.K. sa područja opštine Teslić, koji je kontrolisan na regionalnom putu u Stanarima. Na putu Crna Rijeka zaustavljen je još jedan vozač iz Teslića, a kod njega je utvrđena koncentracija alkohola u organizmu od 2,29 promila.
Sudeći prema dnevnim izvještajima većine policijskih agencija u našoj zemlji, u BiH raste broj vozača koji pijani sjedaju za volan, ali i broj saobraćajnih nesreća koje u takvom stanju skrive.
Ovi vozači su razdražljivi, koncentracija i koordinacija pokreta im je značajno umanjena, vid im je slabiji za 30, a sluh za čak 40 odsto.
Apsolutni rekorder kada je u pitanju stanje opijenosti za volanom u našoj zemlji jeste vozač iz Foče koji je tokom 2011. godine zaustavljen za volanom njegovog automobila na području CJB Istočno Sarajevo i to sa čak 4,55 promila alkohola u krvi.
Ovogodišnji ubjedljivo “najpijaniji“ vozač na cesti jeste pedesettrogodišnji Nebojša Bajić koji je sa 3,45 promila alkohola u krvi prije dva mjeseca zaustavljen u mjestu Sitneši kod Laktaša. Ovi rezultati alkotesta su zaprepastili policajce koji nisu mogli vjerovati da Bajić ima toliku količinu alkohola u krvi i to u 10 sati ujutro. Bajić je priveden u policijsku stanicu, gdje je zadržan do otriježnjenja.
U martu ove godine, prilikom redovne kontrole saobraćaja, u mjestu Ševarlije zaustavljen je vozač autobusa koji je prevozio učenike na relaciji Doboj – Potočani. Alkotestiranjem je tada kod A. M. izmjereno je 2,35 promila alkohola.
Inače, prema medicinskom tumačenju, alkohol u organizmu vozača može od euforije dovesti do smrti. Koncentracija viša od četiri promila alkohola u krvi može uzrokovati smrt zbog prestanka disanja, vrlo niskoga krvnog pritiska ili gušenja tokom povraćanja. S toga se ovaj procenat smatra stanjem medicinske kome.
Do 0,9 promila alkohola u krvi kod vozača uzrokuje laganu euforiju i gubitak sramežljivosti, osjećanje veselja, opuštenosti, lagane smetnje u ravnoteži, govoru, vidu, reakciji. Od jednog do dva promila alkohola u krvi uzrokuje značajne smetnje u motornoj koordinaciji i procjeni, smetnje u motoričkim funkcijama i manjak kontrole, stanje tjeskobe, depresije i nemira te zbunjenost, izgubljenost i dezorijentisanost.
Od dva do tri promila vozač bi mogao imati ozbiljne smetnje u svim mentalnim i fizičkim funkcijama, osoba ne shvata gdje se nalazi te je moguća pojava kome, poput hirurške anestezije.
Fatalni udesi
Neslavni takozvani rekorderi u količini popijenog alkohola su, uvjetno rečeno, utrenirane osobe, koje duže vrijeme konzumiraju alkohol čime podižu prag osjetljivosti svoga organizma na njega.
Međutim, vožnja pod utjecajem alkohola jedan je od najčešćih uzroka fatalnih saobraćajnih nesreća na području Republike Srspke. Zvanični podaci pokazuju kako četvrtina vozača upravlja autom pod utjecajem alkohola.
Isti je slučaj i kada je u pitanju Federacija BiH. Prema podacima Federalne uprave policije, u samo prvih šest mjeseci ove godine vožnja u pijanom stanju bila je uzročnik više od 500 nesreća.
Ševal Kovačević, vještak saobraćajne struke za Faktor je kazao kako su posljedice vožnje u pijanom stanju katastrofalne jer čovjek vozeći tako zapravo izgubi osjećaj za odgovornost. Osim toga, kod pijanih vozača je primjetna takozvana produžena reakcija jer im za reakciju u saobraćaju treba mnogo više vremena nego vozačima koji nisu pijani. Zbog toga vožnja u pijanom stanju dovodi do nesreća sa smrtnim posljedicama.
– Alkohol u saobraćaju je izuzetno opasan i povratnici kada je u pitanju ovom prekršaju kao i oni koji voze u teškom stanju opijenosti morali bi krivično odgovarati i biti kažnjeni kako novčano tako i kaznom zatvora i to bez ikakvog uvjeta – kazao nam je Kovačević.
Prema njegovom mišljenju, prikupljanje kaznenih poena i simbolične novčane kazne koje su manje od 1000 KM ne mogu riješiti problem pijanih ubica na cesti.
Kazne od 50 do 1000 KM
Kazne za vožnju u alkoholiziranom stanju kreću se od 50 do 1000 KM. Izmjerenu razinu alkohola od 03 do 1 g/kg plaća se od 50 do 250 KM. Kaznu u iznosu od 100 do 300 KM, vozač snosi ako mu je izmjerena razina alkohola od 1 do 2 g/kg, dok se za više od 2 g/kg kazna plaća u iznosu od 400 do 1000 KM.Pored plaćanja kazni u novčanom iznosu, praktikuje se i oduzimanje vozačke dozvole do otriježnjenja vozača, odnosno 12 sati nakon oduzimanja vozačke dozvole.
U BiH najoštrije kazne
Prema Krivičnom zakonu FBiH za izazivanje saobraćajne nesreće sa smrtnom posljedicom odnosno krivično djelo ugrožavanja javnog prometa predviđena je kazna zatvora od jedne do 20 godina zatvora. S druge strane u Srbiji je za vožnju u pijanom stanju i izazivanja nesreće sa smrtnim posljedicama predviđena maksimalna zatvorska kazna od 12 godina zatvora. Na ovu kaznu još nijedan pijani vozač nije osuđen.
Kada je u pitanju Hrvatska, kazna za nesreću sa smrtnim posljedicama zbog vožnje u pijanom stanju kreće se od tri do dvanaest godina zatvora.
Tragični april
96 saobraćajnih nesreća dogodilo se u januaru 2015.
73 udesa desila su se u februaru 2015.
98 nezgoda zabilježeno je u martu 2015
101 nesreća obilježila je april 2015.
96 saobraćajnih nesreća se desilo u maju 2015.
67 udesa je policija zabilježila u junu 2015.
(Faktor.ba)
