Kemal Čaušević je oličenje bošnjačkog sna: Za devet godina zaradio 576.000 KM, kupio nekretnine od 1.080.000 KM, sredio zube...
Jeste li gledali film "Vuk sa Vol Strita" Martina Skorsezea koji je napravljen po istinitoj priči o Džordanu Belfortu, koji je sa 26 godina postao multimilioner zarađujući na hiljade dolara u minuti da bi sa 36 godina završio u zatvoru dugujući oštećenim klijentima 110 miliona dolara. Film je odličan. U stvari kako film može biti loš ako u njemu imate rizik, pare, žene, kokain, FBI i zatvor? Nikako.
Ali i mi Kema za film imamo.
Kemal Čaušević je oličenje bošnjačkog sna ili bolje reći partijskog sna. Došao je tiho, postao direktor Uprave za indirektno oporezivanje i za devet godina zaradio 576.000 KM na ime plata i naknada, a kupio nekretnine u vrijednosti od 1.080.000 maraka i još 100.000 uštedio. Za vrijeme mandata sredio je zube i prkosio zakonima logike, matematike i računovodstva, a danas prkosi zakonima države.
On je junak našeg vremena i vjerovatno uzor mladim ljudima koji žele da se bave politikom ili koji studiraju menadžment ili ekonomiju. On je naš vrh i naša nadogradnja.
Taj film o Kemi, ne bi bio samo film o njemu, već i film o nama i propadanju jednog društva. Taj film bi pokazao da što si bliže Poljinama, to si nedostupniji za policiju, tužilaštvo i sudstvo. Da je važnije imati dobrog advokata, nego brata. U tom filmu ne bi bilo nevinih, vjernih, poštenih, ali ni osuđenih.
Za razliku od Vuka sa Vol Strita, ova priča bi imala srećan završetak, što je važno, jer idu reformski procesi i ne trebaju nam dodatno uplakani i depresivni građani.
Naši vukovi su uvijek siti, a ovce su na biračkim spiskovima.
Već vidim slogan za premijeru na Poljinama. Priča o usponu bez pada Kemala Čauševića, čovjeka koji je „došao tiho, pokupovao nekretnine i umjesto u zatvor, otišao je u legendu!“
(DEPO)
