Mliječni put: Kako ćemo odgovoriti Hrvatskoj?

Nije nam trebala, ali bi se iz žalbe Hrvatske na izvoz bosanskog mlijeka u Evropsku uniju mogla izvući i neka korist. Hrvatsko spriječavanje izvoza našeg mlijeka na evropsko tržište biće, nadati se, kratkotrajno, ali bi pouke, ako se pravilno shvate, mogle biti dugotrajnije. One bi nas, konačno, trebale uputiti na kupovinu isključivo domaćih proizvoda.

Kad se saznalo za hrvatsku blokadu, svi su odmah počeli tražiti razloge i pitati se zašto je, od svih Evropskih zemalja, baš prijateljska Hrvatska zaustavila izvoz bosanskih mljekara. A odgovor je pred nosom. Iz vlastitog interesa, a zbog čega bi drugo? Da nije možda Hrvatska, od svih zemalja EU, najstrožija u ispitivanju fitosanitarne ispravnosti mlijeka i mliječnih proizvoda? Da je imala neke jake argumente, vlast Republike Hrvatske ne bi tako dugo čekala s prigovorom, nego bi ga davno podnijela i o tome, u duhu prijateljskih odnosa, obavijestila i bosanske vlasti, kako se ne bi s bosansko-hrvatske granice vraćali, recimo, transporti sira.

Hrvatska se, jednostavno, bosanskim pristupom evropskom tržištu osjetila najugroženijom i njena vlast je, makar kratkotrajno, pa i u svrhu dolazećih izbora, zaštitila svoje prozvođače. Hrvatska samo čini i činit će ono što je, još u svom prvom mandatu, ministar Mirko Šarović rekao da treba činiti i Bosna, vodeći računa o svom interesu: Hrvatska ima svoj novčanik, Srbija svoj, a Bosna svoj. Onima koji prijateljske odnose sa susjedima nepokolebljivo tumače po matrici “bratstva i jedinstva”, to nikako ne ide u glavu i ljute se kao djeca.

Na prigovor Hrvatske na odluku Ureda za hranu i veterinarstvo Evropske unije (FVO) da mljekare iz Bosne i Hercegovine od 26. augusta mogu izvoziti mlijeko na tržište Unije, neki bosanski političari i predstavnici poljoprivrednih udruženja pozvali su na uvođenje protumjera i bojkot hrvatskih proizvoda. Može se i tako postupiti. Ali to su kratkotrajne mjere kao, uostalom, i “hrvatska blokada”.

Korisnije bi bilo razmisliti o još jednom podatku kojeg je ovih dana iznio ministar Šarović. Bosna, naime, uvozi godišnje više od 20 miliona litara mlijeka. Kad bismo tih 20 miliona litara kupovali od naših proizvođača, pitanje je koliko bi od izvoza, osim sticanja imidža na evropskom tržištu, uopće i zavisili.

Pozivanje na ekonomski patriotizam i kupovanje domaćih proizvoda u siromašnoj zemlji sa stotinama hiljada nezaposlenih nije patetika, nego nužda ekonomskog opstanka. Svaka marka kojom se kupuju uvezeni proizvodi, marka je iz novčanika naših radnika i poljoprivrednika.

(H.D./Faktor.ba)